11e dimanche T.O.

DOMINIKA 11 NO TE TAU NOA

A taio tatou i te puta piti no te mau Arii (12, 7-10.13)

I te mau mahana ra, ua parau maita Natana ia Davida : O oe ïa taua taata ra. « Teie te parau a te Fatu ra te atua o Iseraela : Ua faatahinu au ia oe ei arii i nia ia Iseraela, e ua faaora vau ia oe i te rima o Saula ra. E ua horoa vau i te utuafare o to fatu ra ia oe, e te mau vahine atoa a to fatu i roto i to rima, e ua horoa’toa vau ia oe i te utuafare o Iseraela e o Iuda, e mai te mea e, e iti ïa te reira, e faarahi atu ā vau. E aha ra oe i vahavaha’i i te parau a te Fatu, a rave ai oe i te ino i mua i to’u ra aro ? Ua taparahi oe ia Uria no Heta i te ōē, ua rave oe i tana ra vahine ei vahine na oe, e ua taparahi hoi oe iana i te ōē o te mau tamarii a Amona. No reira, eita roa e taa è atu te ōē i to utuafare e a muri noa’tu, o oe i vahavaha mai ia’u ra, e o oe i rave i te vahine a Uria no Heta ei vahine na oe. Ua parau atura Davida ia Natana : « Ua hara vau i te Fatu. » Ua parau maira Natana ia Davida : « Ua hopoi è atu te Fatu i to hara ra, e ore oe e pohe. » - O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 31,1-2, 5abc, 5d.7, 10bc-11

E ao tona to tei faaore hia tana hara,
e i haapae roa hia tana hapa !
E ao to te taata aore i pari hia e te Fatu i te hara,
e aore hoi e haavare i roto i tona varua!

Ua faite hua vau i ta’u nei hara ia oe na,
aore hoi au i huna i ta’u nei hapa ;
ua naô hoi au e : e haere tia’tu vau
i te Fatu e faî i ta’u nei hara.

O oe râ, ua tuu mai i ta’u hapa, e ua faaore oe i ta’u nei hara.
O oe hoi to’u nei haapuraa,
e te paruru mai nei oe ia’u i te ahoaho ra,
e e haati mai oe ia’u i te mau himene faaora.

Area tei tiaturi i te Fatu ra,
e haati mai ïa te karatia iana.
A oâoâ outou i roto i te Fatu, e a ououa i te oaoa, e te feia parautia e,
a ouaoua i te oâoâ, outou atoa i tia te mafatu ma.

A taio tatou i te epitore a Paulo peata i to Galatia (2, 16.19-21)

E au mau taeae e, ua ite rā tatou e, e ore te taata e riro ei feia parautia na roto i te haapaoraa i te mau ohipa o te ture, na roto rā i te faaroo ia Iesu-Kirito. No reira tatou i faaroo ai ia Iesu-Kirito, ia riro atoa tatou ei feia parautia na roto i te faaroo ia Iesu-Kirito, eiaha na roto i te mau ohipa o te ture, aita hoi e taata e ti’ahia i te mau ohipa o te ture. Inaha hoi, no te ture, ua pohe roa vau i te ture, ia ora vau no te Atua ; ua faatataurohia vau ’e o te Kirito. Te ora nei au, e ere hua rā vau, o te Kirito tei ora i roto ia’u. Te haapao nei hoi au i tō’u nei oraraa i te tino nei mai te au i tō’u faaroo i te Tamaiti a te Atua, o tei here mai ia’u ra, ’e ua pûpû iana iho no’u. Eita vau e faaore i te karatia a te Atua, ahiri hoi te karatia e noaa ia tatou na roto i te ture, e pohe faufaa ore ïa to te Kirito. - O te Parau ïa a te Atua.

ALLELUIA (Sal 129, 7bc)

No te mea te i te Fatu te aroha, e te iana hoi te hoonaraa rahi hau è.

A taio tatou i te Evanelia a Luka peata (7, 36 – 8, 3)

I taua anotau ra, ua titau manihini maira te tahi pharisea ia Iesu e tamāa raua. Tomo atura Iesu i roto i tōna fare e taoto atura i te amuraa māa. Tae maira te hoe vahine no taua oire ra, e vahine rave hara hoi. Faaroo a’era oia e, te tamāa ra Iesu i te fare o taua pharisea ra, ua afai maira oia i te hoe farii alabata ua ï i te monoi noanoa. Tahopu ihora oia i raro, i muri ia Iesu, i tōna pae avae, ma te oto ; rari a’era to Iesu avae i tōna roimata, tamarō ihora oia i tōna rouru, hoi ihora ’e faatāvai ihora i te monoi noanoa. I tōna iteraa i te reira, ua parau ihora te pharisea i titau manihini mai ia Iesu, i roto iana iho : « Ahiri teienei taata e peropheta, ua ite ïa oia o vai teie vahine ’e e aha oia, oia hoi e vahine rave hara. » Ua parau atura Iesu, na ō atura iana : « E Simona e, e ma’a parau iti tā’u ia oe na ». Ua pahono maira Simona : « E te orometua, a parau mai ! » Parau atura Iesu : « Toopiti nau amutarahu a te hoe taata. E pae hanere denari te tarahu a te hoe, e pae ahuru ta te tahi. ’E, no te mea aita a raua ravea e pee ai, faaore noa atura taua taata ra i ta raua tarahu. Ia raua toopiti ra, o tehea te hau a’e tōna here i taua taata ra ? » Ua pahono maira Simona : « I tō’u manao, o te taata ïa e rahi a’e tāna tarahu i faaorehia. » Ua parau atura Iesu iana : « Ua ti’a to oe manao. » Fariu a’era Iesu i te vahine, ’e ua parau atura : « Te ite ra oe i teie vahine ? I tomo mai nei au i roto i tō fare, ’e aore oe i afai mai i te pape no ta’u avae, area oia, ua horoi i ta’u avae i tōna roimata, ’e ua tamaro i tōna rouru. Aore oe i ho’i mai ia’u, o oia rā, mai tōna ā tomoraa mai, aita oia i faaea i te ho’iho’i i ta’u avae. Aore oe i faatahinu mai i ta’u upoo, ua faatāvai mai rā oia i ta’u avae i te monoi noanoa. Te faaite atu nei au ia oe : ua faaorehia tāna mau hara, e rave rahi, i faaite mai ai oia i teie here rahi. Area te taata i iti tana hara i faaorehia ra, ua iti atoa ïa te here tāna e faaite. » Ua parau atura Iesu i taua vahine ra : « Ua faaorehia ta oe mau hara. » Ua parau ihora te mau manihini i roto ia ratou iho : « O vai teie taata, e ore e mata’uta’u i te faaore i te hara ? » Ua parau atura Iesu i taua vahine ra : « Ua ora oe i to oe na faaroo, a haere mā te hau ! » ’E, muri a’era, haere atura Iesu na roto i te mau oire ’e te mau oire rii i te poro haereraa i te evanelia o te Basileia o te Atua. Te apee mai ra na pipi tino ahuru ’e ma piti iana ra. Oia atoa te tahi mau vahine i faaorahia i te varua ino ’e i te ma’i : o Maria i parauhia no Magadala, e toohitu demoni i haere i rapae no roto mai iana, ’e o Ioana, te vahine a Husa, e tiaau no Heroda, ’e o Susana ’e te tahi atu ā mau vahine, o tei tauturu mai ia Iesu mā i ta ratou ra mau taoa.            - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.

E aore râ, taioraa haapotohia :

A taio tatou i te Evanelia a Luka peata (7, 36-50)

I taua anotau ra, ua titau manihini maira te tahi pharisea ia Iesu e tamāa raua. Tomo atura Iesu i roto i tōna fare e taoto atura i te amuraa māa. Tae maira te hoe vahine no taua oire ra, e vahine rave hara hoi. Faaroo a’era oia e, te tamāa ra Iesu i te fare o taua pharisea ra, ua afai maira oia i te hoe farii alabata ua ï i te monoi noanoa. Tahopu ihora oia i raro, i muri ia Iesu, i tōna pae avae, ma te oto ; rari a’era to Iesu avae i tōna roimata, tamarō ihora oia i tōna rouru, hoi ihora ’e faatāvai ihora i te monoi noanoa. I tōna iteraa i te reira, ua parau ihora te pharisea i titau manihini mai ia Iesu, i roto iana iho : « Ahiri teienei taata e peropheta, ua ite ïa oia o vai teie vahine ’e e aha oia, oia hoi e vahine rave hara. » Ua parau atura Iesu, na ō atura iana : « E Simona e, e ma’a parau iti tā’u ia oe na ». Ua pahono maira Simona : « E te orometua, a parau mai ! » Parau atura Iesu : « Toopiti nau amutarahu a te hoe taata. E pae hanere denari te tarahu a te hoe, e pae ahuru ta te tahi. ’E, no te mea aita a raua ravea e pee ai, faaore noa atura taua taata ra i ta raua tarahu. Ia raua toopiti ra, o tehea te hau a’e tōna here i taua taata ra ? » Ua pahono maira Simona : « I tō’u manao, o te taata ïa e rahi a’e tāna tarahu i faaorehia. » Ua parau atura Iesu iana : « Ua ti’a to oe manao. » Fariu a’era Iesu i te vahine, ’e ua parau atura : « Te ite ra oe i teie vahine ? I tomo mai nei au i roto i tō fare, ’e aore oe i afai mai i te pape no ta’u avae, area oia, ua horoi i ta’u avae i tōna roimata, ’e ua tamaro i tōna rouru. Aore oe i ho’i mai ia’u, o oia rā, mai tōna ā tomoraa mai, aita oia i faaea i te ho’iho’i i ta’u avae. Aore oe i faatahinu mai i ta’u upoo, ua faatāvai mai rā oia i ta’u avae i te monoi noanoa. Te faaite atu nei au ia oe : ua faaorehia tāna mau hara, e rave rahi, i faaite mai ai oia i teie here rahi. Area te taata i iti tana hara i faaorehia ra, ua iti atoa ïa te here tāna e faaite. » Ua parau atura Iesu i taua vahine ra : « Ua faaorehia ta oe mau hara. » Ua parau ihora te mau manihini i roto ia ratou iho : « O vai teie taata, e ore e mata’uta’u i te faaore i te hara ? » Ua parau atura Iesu i taua vahine ra : « Ua ora oe i to oe na faaroo, a haere mā te hau ! » - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.