17e dimanche T.O.

DOMINIKA 17 NO TE TAU NOA

A taio tatou i te puta Genese (18, 20-32)

I te mau mahana ra, tei te revaraa i Sodoma na mahini tootoru a Aberahama. Ua parau mai à te Fatu e : « E vevo rahi roa a to Sodoma e a to Gomora, e ua rahi roa hoi to ratou hara. E haere na vau i raro e hio, ia ite au e rave mau anei ratou mai te au i te aue i tae ia’u nei, e aore ra aita anei. » Ua fariu è atura too piti taata, e haere tia’tura i Sodoma : o Aberahama rà te tia noa ra ïa i mua i te aro o te Fatu. E i te faafatataraa’tu oia, ua naō atura : « E haamou atoa anei oe i te feia parautia mai te feia paieti ore ra ? Ia roaa ra e pae ahuru pue taata parautia i roto i taua oire ra, e pohe atoa’nei ratou ? E ore anei oe e faaora i taua vahi ra no taua na taata parautia e pae ahuru aore ra mai te mea e te vai nei i reira ? Eiaha roa hoi oe, e na reira, eiaha e taparahi atoa i te feia parautia mai te feia paieti ore ra, eiaha ia hoe à huru te parautia e te paieti ore ; aore e au ia na reira oe ; o oe te haava i to te ao atoa nei, e ore e au ia haava oe mai te reira te huru ra ? » Ua parau maira te Fatu iana e : « Ia itea ia’u e pae ahuru taata parautia i roto i te oire i Sodoma, e faaora vau i taua vahi no ratou ra. » Pahono atura Aberahama, na ō atura : « No te mea ua haamata iho nei au, e parau atu à vau i ta’u Fatu, repo noa’tu au e te rehu auahi ? Nafea ïa oe, ahiri aore i noaa e pae ahuru taata parautia, e ia mairi e pae, e haamou à anei oe i taua oire taatoa ra no te mea ahuru e ma pae noa’e ? » Ua naō maira oia e : « aore au e haamou ia itea ia’u e maha ahuru e ma pae. » Ua parau faahou atura Aberahama iana e : « Ia itea ia oe i reira ra emaha ahuru aore noa iho, nafea ïa oe ? » Ua naō maira oia : « Eita vau e taparahi no taua na taata e maha ahuru aore ra. » Ua parau atura oia : « Te ani atu nei au ia oe, e te Fatu e, eiaha oe e inoino mai ia parau atu à vau : nafea ra oe, mai te mea e etotu ahuru noa iho i itea hia i reira ? » Ua pahono maira oia : « Eita vau e haamou i te reira, ia itea mai ia’u e toru ahuru aore. » Ua naō atura oia : « No te mea ua haamata vau, e parau atu à vau i ta’u Fatu ? Nafea ra oe, mai te mea e ua itea ia oe e piti ahuru aore noa iho ? » Ua parau maira oia : « E aore au e taparahi ia ratou no taua na taata e piti ahuru aore ra. » Ua naō atura Aberahama : « Te tau atu nei au ia oe, eiaha oe e riri mai, e te Fatu e, ia parau faahou atu ā vau ia oe. Nafea ra oe, mai te mea e ua itea hia ia oe e hoe ahuru aore noa iho ? » Ua parau maira oia : « E ore au e haamou i te reira, no taua na e hoe ahuru aore ra. » - O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 137,1-2a, 2bc-3, 6-7ab, 7c-8

Te haamaitai atu nei au ia oe, e te Fatu e, ma to’u mafatu atoa nei ;
Ua faaroo oe i te mau parau a to’u nei vaha.
Te himene nei au ia oe ; i mua i te aro o te mau merahi ra,
te tipapa nei aü ma te hio i to oe nao mo’ā ra.

Te haamaitai atu nei au i to oe na io’a, no to oe na aroha e ta oe na parau mau ;
ua hau atu ā ta oe parau fafau i to oe iho na roo maitai ;
i te mahana i tiaoro atu ai au ia oe ra, ua faaroo mai oe ia’u ;
ua faarahi mai oe i te itoito i roto i to’u nei varua.

Teitei noa’tu te Fatu, te ite mai nei oia i te feia haehaa ;
area tei teitei rā, e i te atea è ïa, oia e hio mai ai.
Ia haere noā atu vau na roto i te ahoaho, na oe e faaora mai ia’u,
i te riri o to’u mau enemi.

A faatoro mai oe i to rima, e a faaora mai ia’u ;
na to rima atau anae i ohipa no’u.
E tia to aroha, e te Fatu e, i te vai maiteraa, e a muri noa’tu ;
eiaha oe e faaea i te ohipa a to rima nei.

A taio tatou i te epitore a Paulo peata i to Kolosa (2, 12-14)

E au mau taeae e, i to outou papetitoraa, ua tanu-atoa-hia outou e te Kirito, ua tiafaahou rā outou e te Kirito atoa i te mea e, ua faaroo outou i te mana o te Atua   o tei faatiafaahou iana mai roto mai i tei poha ra. I pohe na outou no ta outou mau hara ’e no to outou tino peritome-ore-hia ; ua faaora faahou rā te Atua ia outou ’e te Kirito atoa, ’e ua faaore oia i ta tatou mau hara. Ua tumā oia i te parau papai e pari mai ra ia tatou ’e tāna atoa mau faaueraa faahapa ra, ua faaore roa oia i taua parau ra na roto i te patitiraa i te reira i nia i te tatauro. - O te Parau ïa a te Atua.

ALLELUIA (Rom 8, 15bc)

E Varua faatamarii rā tei horoahia mai ia outou, ’e nona tatou e tiaoro ai e : « Aba », e te Metua e.

A taio tatou i te Evanelia a Luka peata (11, 1-13)

I te tahi mahana, te pure ra Iesu i te hoe vahi. ’E oti a’era tāna pure, ua parau maira te tahi pipi nana : « E te Fatu, haapii mai ia matou i te pure, mai ia Ioane i haapii i tāna ra mau pipi. » Ua parau atura oia : « Ia pure anae outou, e na ō ïa outou : E te Metua e, ia raa to oe i’oa, ia tae mai to o era Hau. Hō mai i te māa e hinaarohia no matou i te mau mahana tataitahi. A faaore mai i ta matou hara, te faaore nei hoi matou i te hara a tei hamani ino mai ia matou ; ’e eiaha e tuu noa ia matou ia faahemahia. » Ua parau faahou atura Iesu ia ratou : « E hoa to te tahi taata io outou na. Ia haere oia i taua hoa ra i te maororaa pō, i te na ōraa e : “E ta’u hoa iti e, hō mai na i e toru faraoa ! I tae mai nei hoi te tahi hoa no’u, mai tōna tere mai ra,’e ua tapea mai i te fare, ’e aita roa a’e tā’u e māa, ia tuu atu i mua iana.” Ia pahono mai te tahi, mai roto mai : “Eiaha oe e haapeapea mai ia’u ! Ua oti hoi te opani i te tamauhia, tei nia vau i te ro’i ’e tā’u tamarii atoa, eita tā’u e nehenehe e ti’a i nia, a horoa atu ai i te faraoa na oe.” Te faaite atu nei au ia outou : ore noa atu ā oia i te ti’a i nia i te mea e hoa ïa nona, e ti’a oia I nia, a horoa atu ai i te mau mea atoa i hinaarohia, no te mea ua mārō tōna tau’a ma te haama ore. No reira, te parau atu nei au ia outou na : A ani, ’e e horohia mai ïa ia outou ; a imi, ’e e itea ïa ia outou ; a pātōtō, ’e e iritihia mai ïa ia outou. O te ani ra, e roaa ïa tāna ; o te imi ra, e itea ïa iana ; o te pātōtō ra, e iritihia ïa iana. O vai ïa metua, io outou na, ia ani mai tana tamaiti i te i’a, e horoa atu ïa i te ophi, eiaha te i’a ? ’E, ia ani mai oia i te huero moa, e horoa anei oia i te pata ? ’E tenāna, ino noa ai outou, ua ite outou i te horoa i te mea maitai na ta outou mau tamarii, a tae atu ai hoi i to outou Metua i te ra’i i te horoa i te Varua-Maitai i te feia e ani atu iana ra ! » - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.