22e dimanche T.O.

DOMINIKA 22 NO TE TAU NOA

A taio tatou i te puta a Ekalesetiatiko (3, 19-21.30-31)

E ta’u tamarii, a rave i ta oe atoa ra mau ohipa ma te maru, e e here e e here hia mai oe, i nia è ae i ta te taata nei haamaitai. Te rahi ra to oe maitai ia rahi atoa ïa to oe haehaa i te mauamea’toa ra, e e ite hia mai ïa oe i mua i te aro o te Atua : to te Atua’nae ra hoi mana i rahi, e te faatura hia ra oia e te feia ââu haehaa. Te amuiraa o te feia teoteo ra, eita ïa e faaora hia : e toro hoi te ââ o te hara i roto ia ratou, e e ore e itea. Te mafatu o te feia paari ra e itea hia ïa i te paari, e e faaroo â te feia taria roo ra i ta te paari ma te hinaaro atu.   - O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 67,4-5ac, 6-7ab, 10-11

Te mau taata parautia râ e oâoâ ia i mua i te aro o te Atua,
e popou, e ouaua no te rahi o to ratou oâoâ.
A arue atu i te Fatu, a himene no tona i’oa.
A oâoâ i te Fatu, e â ouaua i te oâoâ i tona aro.

Te metua o te mau otare, te haava o te mau vahine ivi,
o te Atua ïa i tona nohoraa moâ,
e tuu hoi te Atua i te taata faarue hia ia parahi i te fare,
e iriti oia i te uputa no te oraraa fanao na te mauauri.

E te Atua e, mai i te ua te huru te mau ô ta oe i manii mai,
i to ratou rohirohiraa, ua faaitoito oe i ta oe tuhaa.
Ua itea i to utuafare tona nohoraa, o ta oe hoi
i faanahonaho na te taata veve, na roto i ta oe aroha.

A taio tatou i te epitore i te mau Hebera (12, 18-19.22-24a)

E au mau taeae e, e ere i te hoe taoa fāfāhia e te rima ta outou i faafatata, e ere i te hoe auahi ura ’e i te poiri ’e i te pō ’e i te vero. E ere i te oto o te pū ra ’e teharuru o te reo, ta te feia i faaroo ra i parau e : eiaha taua reo ra ia parau faahou mai ia ratou. Ua faafatata rā outou i te mou’a ra o Siona ’e i te oire o te Atua ora ra, ia Ierusalema i te ra’i ra, ’e i te mau tīria rarahi melahi ra, i te hoe oroa hanahana, i te tairururaa rahi o te mau matahiapo, o tei tapaohia to ratou i’oa i te ra’i ra, ’e i te Atua hoi, te haava o te mau taata atoa ’e i te mau varua o te feia parautia o tei haamaitai-roa-hia ra, ’e ia Iesu, te araivavao o te faufaa api, ’e i te toto hoi o te pīpīraa. - O te Parau ïa a te Atua.

ALLELUIA (cf. Mat 11, 29ab)

Ua parau atura oia ia raua te Fatu : A rave mai i tā’u zugo i nia ia outou, ’e ia haapiihia outou e au : te marū nei hoi au ’e te haehaa nei ta’u mafatu.

A taio tatou i te Evanelia a Luka peata (14, 1.7-14)

I te hoe sabati, ua tomo atura Iesu i roto i te fare o te hoe taata mana o te mau pharisea, e tamāa ; te hiopoa maira te mau taata iana ra. ’E, ia hio oia i te mau manihini i te maitiraa i te mau parahiraa matamua, ua parau atura oia i te hoe parabole ia ratou. Ua na ō atura : « Ia titau-manihini-hia oe i te oroa faaipoiporaa, eiaha oe e haere i te parahiraa matamua parahi ai, ’o te titau-atoa-hia te tahi taata e hau ia oe, ’e ’o te haere mai te taata i titau manihini mai ia orua, ’e ’o te parau mai ia oe : A vaiiho oe i teie parahiraa nona : ’auē ïa oe i te haama e, i te haereraa i te parahiraa hopea roa parahi ai ! Ia titauhia mai rā oe, e haere noa atu ïa oe e parahi i te parahiraa hopea roa ; ’e ia tae mai te taata i titau mai ia oe, e parau mai ïa oia ia oe : E hoa, a haere oe i nia atu. Tura atura ïa oe i reira, i mua i te taata atoa e parahi i nia i te amuraa māa. O te faateitei hoi iana iho ra, e faahaehaahia ïa ; ’e o te faahaehaa iana iho ra, e faateiteihia ïa. » Ua parau atoa atura Iesu i taua taata i titau manihini mai iana ra : « Ia faatupu noa atu oe i te amuraa māa avatea ’e i te amuraa māa ahiahi, eiaha oe e titau atu i tō mau hoa ’e i tō mau taeae ’e i te mau taata taoa rahi e noho fatata mai ia oe ; ’o te riro ratou i te titau atoa mai ia oe ei faahoiraa i ta oe. Ia faatupu rā oe i te oroa amuraa māa, e titau oe i te feia veve, i te anapero, i te pirioi’e i te matapō. E oaoa ïa oe, aita hoi ta ratou no te faahoi mai i ta oe. Ia tae i te tiafaahouraa o te feia parautia, ei reira e faahoihia mai ai ta oe. » - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.