24e dimanche T.O.

DOMINIKA 24 NO TE TAU NOA

A taio tatou i te puta Exodo (32, 7-11.13-14)

I te mau mahana ra, ua parau maira te Fatu ia Mose, naô maira : « A haere, a pou i raro, ua hara to mau taata ta oe i aratai mai te fenua Aiphiti maira. Ua faarue oioi noa ratou i te eâ ta oe i faaite ia ratou ra ; ua hamani ratou i te hoe kafa faato hia no ratou, e ua haamori atu, e ua hopoi ratou i te tutia e ua parau : “Teie to oe mau atua, e Iseraela, o tei aratai mai ia oe mai te fenua maira, mai Aiphiti.” » E ua naô maira hoi te Fatu ia Mose : « Ua hio vau i taua feia nei, e inaha e feia upoo etaeta. A vaiiho mai na oe ia’u nei ia tupu noa na ta’u riri ia ratou e haamou atu ai, e o oe ta’u e faariro ei nunaa rahi. » Pure aera Mose i te Fatu ra tona Atua, naô atura : « E aha i tupu ai to riri, e te Fatu e, i to mau taata nei, ta oe i aratai mai te fenua maira mai Aiphiti ma te mana rahi, e ma te rima puai ? E haamanao oe i to mau tavini ra ia Aberahama, ia Isaaka e ia Iseraela, ta oe i tapu atu na roto ia oe iho, e ua naô atu oe ia ratou : “E faarahi au i to outou huaai mai te fetia o te rai, e taua fenua’toa ra ta’u i parau ra, e horoa ïa vau no outou mau huaai, ei fenua mau no outou e a muri noa’tu.” » Maha ihora te riri o te Fatu, aore atura oia i rave i te ino tana i opua e hopoi i nia iho i tona ra mau taata.     - O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 50,3-4, 12-13, 17.19

Aroha mai oe ia’u, e te Atua e, mai te au i te rahi no to oe na hamanimaitai,
e mai te au i te rahi o to oe na here, a parai atu oe i to’u nei hara.
E horoi hua mai â oe ia’u i te mau ino atoa ra,
e tamâ hua mai ia’u ta’u nei hara.

E te Atua e, a poiete na oe i te mafatu mâ i roto ia’u nei,
e a faaapi mai i te manao paari i roto i to’u nei ouma ;
eiaha e faarue è atu ia’u nei mai mua mai i to aro ra ;
e eiaha e rave ê atu i to varua maitai ia’u nei.

E te Fatu e, e vevete oe i to’u pue utu,
e na to’u vaha e poro haere atu i te arueraa na oe ra.
Ta’u e tutia, o te hoe ïa mafatu mihi ra ;
e ore hoi oe e vahavaha’tu i te mafatu tatarahapa e te mihi ra.

A taio tatou i te epitore matamua a Paulo peata ia Timoteo (1, 12-17)

E ta’u tamaiti here ra, te haamaitai nei au iana i tei faaetaeta mai ia’u, oia hoi te Kirito ra o Iesu, te Fatu, oia i tiaturi i tō’u faaroo, a nomino mai ia’u ei tavini nona. O vau hoi, e taata faaino i mutaa iho ra, e taata hamani ino’e te parau ino. Ua arohahia mai rā vau i te mea e, ua na reira vau no to’u ma’ua ’e tō’u ite ore i te faaroo. ’E ua rahi roa maira te karatia a to tatou Fatu no’u nei ’e te faaroo ’e te here e vai ra i roto i te Kirito ra ia Iesu. E parau papu roa teie ’e te au ia tiaturi-hua-hia e te taata atoa : ua here mai te Kirito ra o Iesu, i te ao nei, e faaora i te feia hara, ’e o vau nei hoi to ratou i hau. Ua arohahia mai au, ia faaite te Kirito ra o Iesu i te rahi o tōna faaoroma’i, na mua roa ia’u nei, ia riro vau ei hioraa na te feia e faaroo iana a muri atu, ia noaa ia ratou te ora mure ore. Ei te arii o te mau tenetere, te Atua pohe ore ’e te itea-ore-hia ia hio, ei te Atua hoe roa, te tura ’e te hanahana e a muri noa atu. Amene. - O te Parau ïa a te Atua.

ALLELUIA (cf. 2 Co 5, 19)

No te mea na te Atua i fa’afāite i to te ao nei iana iho na roto i te Kirito : ’e nana i tuu mai i te parau fa’afāite i roto i ta’u vaha.

A taio tatou i te Evanelia a Luka peata (15, 1-32)

I taua anotau ra, ua faafatata anae maira te mau telona ’e te feia rave hara ia Iesu, e faaroo iana. Ohumu ihora te mau pharisea’e te mau papai parau, na ō a’era : « E ite maitai teie taata i te feia hara, ’e e amui oia ia ratou no te tamāaraa ! » Ua parau atura oia ia ratou i teie neo parabole : « O vai to outou na, hoe hanere āna mamoe, ’e ua mo’e te hoe, e ore e faarue i te iva ahuru ma iva i te medebara ra, a haere atu ai, a imi i tei mo’e ra e itea-noa-hia atu ? ’E ia itea iana taua mamoe ra, e amo oia iana i nia tana tapono ma te oaoa. ’E ia tae i te fare ra, e haaputuputu oia i tōna mau taata tupu, a parau ai ia ratou : “Ia oaoa tatou, ua itea hoi ia’u tā’u mamoe i mo’e ra !” Te faaite atu nei au ia outou : oia atoa i te ra’i ra, e rahi a’e hoi te oaoa i te taata hara hoe a’e, ia teterahapa, i na taata parautia e iva ahuru ma iva e ore e au ia ratou te tatarahapa. O vai atoa te vahine, ahuru āna moni ario, ’e ua mo’e te hoe, e ore e tutu’i i te lamepa, a purumu ai i te fare, ’e a maimi maite ai e itea-noa hia atu ? ’E ia itea iana, e haaputuputu mai oia i tana mau hoa ’e te mau vahine i piri mai to ratou fare, a parau ai ia ratou e : “Ia oaoa tatou, ua itea hoi ia’u tā’u moni i mo’e ra !” Te faaite atu nei au ia outou na : Oia atoa te mau melahi a te Atua ra, e oaoa ratou ia tatarahapa te taata hara hoe ra. » Ua parau atoa atura oia : « Toopiti a te hoe taata tamarii tamaroa. Ua parau atura te teina i tōna metua tane : “E ta’u metua e, hō mai na i tā’u tuhaa i ta oe mau faufaa.” Tuha ihora te metua i tāna mau faufaa na raua. E maoro iti a’era, ua haaputu ihora te teina i tāna atoa ra, haere atura i te fenua roa, ’e ua puhura roa atura i tāna taoa i te haapao ore. ’E, pau roa a’era tāna, roohia ihorataua fenua ra i te o’e rahi, ’e ua ati oia i te poia. Haere atura oia e taati i te hoe taata o taua fenua ra. Tono atura oia iana i nia i tōna mau fenua, e haapao i te puaa. Hiaai atura oia i te māa ta te mau puaa e amu ra, ia paia oia ; aore rā e taata e tuu mai nana. Feruri ihora oia i tōna huru, ’e ua na ō a’era : “Toohia a ta’u metua tane rave ohipa e māa rahi ta ratou, o vau nei rā, te pohe nei au i te poia i ō nei ! E ti’a vau i nia, e haere au i ta’u metua ra, a parau atu ai iana : E ta’u metua, ua hara vau i te ra’i ’e ia oe atoa na hoi. Eita atura vau e au ia parau-faahou-hia e, e tamaiti na oe ; e faariro rā oe ia’u mai te hoe o te oe mau rave ohipa ra.” Ua ti’a a’era oia i nia, haere atura i tana metua ra. E tei te atea ’ē noa a oia, ite maira tana metua tane iana, putapū ihora tōna mafatu i te aroha, horo maira, ho’iho’i maira iana. Ua parau atura te tamaiti : “'E ta’u metua, ua hara vau i te ra’i ’e ia oe atoa na hoi, eita atura vau e ti’a ia parauhia e, e tamaiti na oe..” Ua parau atura rā te metua tane i tana mau tavini : “A hopoi oioi mai na i te ahu maitai roa, ’e faaahu iana, a oomo i te tapea i tana rima’e te tāma’a i tana avae. A puto mai hoi i te ’ōpa’i puaatoro faaamu, ’e amu tatou ’e e oaoa hoi. I pohe na hoi ta’u tamaiti nei, ’e ua ora ’e ua ora mai nei ; i mo’e na, ’e ua itea mai nei.” Oaoa atura ratou. Tei te mau fenua faaapu te tamaiti matahiapo. Ia hoi maira oia, ’e ia fatata maira te fare iana, ua faaroo atura oia i te ’upa’upa’e te ’ori. Pii maira oia i te hoe tavini, na o maira : E aha tena mau mea ? Ua pahono atura oia : 'Teie mai nei tō teina, ’e au tupai iho nei tō metua i te puaatoro fanaua poria, no te mea ua hoi mai oia ma ta maitai.' Riri roa a’era oia, ’e aore a’era i hinaaro e tomo i toto i te fare. Haere atura tōna metua tane i rapae, e taparu iana . Ua parau atura oia i tōna metua tane : “A hia a’enei matahiti vau i te taviniraa ia oe, ’e aita roa a’enei au i faaroo ’atā i ta oe parau, ’e aita ā oe i horoa noa mai i te hoe pinia puaaniho na’u, ia tamāa vau ’e ta’u mau hoa. Ia hoi maira rā tō tamaiti na, o tei puhura ,noa i ta oe faufaa na te mau vahine faaturi, ua tupai ïa oe i te puaatoro fanaua poria nana !” Ua parau atura te metua tane iana : “E ta’u tamaiti, e ti’a noa oe io nei ia’u nei, i te mau mahana atoa, ’e te mau taoa atoa na’u nei, na oe atoa ïa. E mea ti’a rā ia tatou te amuraa māa ’e te oaoa, i pohe na hoi tō teina, ’e au ora mai nei ; i mo’e na, ’e ua itea mai nei !” » - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.

E aore râ, taioraa haapotohia :

A taio tatou i te Evanelia a Luka peata (15, 1-10)

I taua anotau ra, ua faafatata anae maira te mau telona ’e te feia rave hara ia Iesu, e faaroo iana. Ohumu ihora te mau pharisea’e te mau papai parau, na ō a’era : « E ite maitai teie taata i te feia hara, ’e e amui oia ia ratou no te tamāaraa ! » Ua parau atura oia ia ratou i teie neo parabole : « O vai to outou na, hoe hanere āna mamoe, ’e ua mo’e te hoe, e ore e faarue i te iva ahuru ma iva i te medebara ra, a haere atu ai, a imi i tei mo’e ra e itea-noa-hia atu ? ’E ia itea iana taua mamoe ra, e amo oia iana i nia tana tapono ma te oaoa. ’E ia tae i te fare ra, e haaputuputu oia i tōna mau taata tupu, a parau ai ia ratou : “Ia oaoa tatou, ua itea hoi ia’u tā’u mamoe i mo’e ra !” Te faaite atu nei au ia outou : oia atoa i te ra’i ra, e rahi a’e hoi te oaoa i te taata hara hoe a’e, ia teterahapa, i na taata parautia e iva ahuru ma iva e ore e au ia ratou te tatarahapa. O vai atoa te vahine, ahuru āna moni ario, ’e ua mo’e te hoe, e ore e tutu’i i te lamepa, a purumu ai i te fare, ’e a maimi maite ai e itea-noa hia atu ? ’E ia itea iana, e haaputuputu mai oia i tana mau hoa ’e te mau vahine i piri mai to ratou fare, a parau ai ia ratou e : “Ia oaoa tatou, ua itea hoi ia’u tā’u moni i mo’e ra !” Te faaite atu nei au ia outou na : Oia atoa te mau melahi a te Atua ra, e oaoa ratou ia tatarahapa te taata hara hoe ra. »                  - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.