5e dimanche T.O.

DOMINIKA 5 NO TE TAU NOA

A taio tatou i te puta a Isaïa peropheta (6, 1-2a.3-8)

I te matahiti i te pohe ai te arii ra o Ozia, hio atura vau i te Fatu i te parahiraa i nia i te terono i nia roa, e te teitei, e ua î hoi te hiero i te hiti ahu roa nona ra. Te tia noa ra na seraphi i nia’e. Ua pii atura ratou te tahi i te tahi, nāo aera : « E moā, e moā, e moā te Fatu, te atua o te mau nuu, ua î te fenua’toa nei i tona hanahana. » Ua aueue ihora na pou opani i te reo o tei pii ra, î aera hoi te hiero i te auauahi. Ua naō aera hoi au : « Aue o vau nei e ! no te mea ua mamu noa vau, no te mea e taata vaha viivii au, e i te ropu hoi au i te mau taata pue utu viivii atoa i te parahiraa ; e ua hoi vau, i to’u iho mata, i te arii ra te Fatu o te mau nuu ! » Ua maue maira te hoe seraphi ia’u nei ; e te i tana te hoe arahu ama, tana i rave i te faahohoni no nia’e i te fata. E ua faatiaia i ta’u vaha, naō maira : « Inaha, ua faatiaia teie i to pue utu ia hopoi è hia to oe ino, e ia tamā hia ta oe hara. » Ua faaroo atura vau i te reo o te Fatu, i te naōraa e : « O vai ta’u e tono ? O vai te haere no tatou ? » Ua parau atura vau : « Inaha, teie au, e tono oe ia’u. » - O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 137, 1-2a, 2bc-3, 4-5, 7c-8

Te haamaitai atu nei au ia oe, e te Fatu e, ma to’u mafatu atoa nei ;
ua faaroo oe i te mau parau a to’u nei vaha.
Te himene nei au ia oe ; i mua i te aro o te mau merahi ra,
te tipapa nei aü ma te hio i to oe nao mo’ā ra.

Te haamaitai atu nei au i to oe na io’a, no to oe na aroha e ta oe na parau mau ;
ua hau atu ā ta oe parau fafau i to oe iho na roo maitai ;
i te mahana i tiaoro atu ai au ia oe ra, ua faaroo mai oe ia’u ;
ua faarahi mai oe i te itoito i roto i to’u nei varua.

Te haamaitai nei ratou ia oe, e te Fatu e, o ratou te mau arii atoa no te fenua nei,
ua ite hoi ratou i te mau parau fafau no roto mai i to oe vaha ;
Te faateitei nei ratou i te mau haerea o te Fatu ;
e hanahana rahi hoi to te Fatu.

A faatoro mai oe i to rima, e a faaora mai ia’u ;
na to rima atau anae i ohipa no’u.
E tia to aroha, e te Fatu e, i te vai maiteraa, e a muri noa’tu ;
eiaha oe e faaea i te ohipa a to rima nei.

A taio tatou i te epitore matamua a Paulo peata i to Korinetia (15, 1-11)

Te haamanao atu nei au ia outou, e au mau taeae, i te evanelia tā’u i faaite atu ia outou na, ta outou hoi i faarii mai ra, ’e ta outou hoi i mau maite. E ora outou i taua Evanelia nei ia tapea maite ā, mai tā’u i faaite atu ia outou na. Ia ore rā outou e tapea i taua Evanelia, e riro ïa to outou faarooraa ei mea faufaa ore. Ua tuu atu hoi au ia outou, i mua roa, i tei tuuhia mai na ia’u : ua pohe te Kirito no ta ratou mau hara, mai tei papaihia ra. Ua hunahia oia, ua tiafaahou oia i te toru o te mahana, mai te au i tei papaihia ra. Ua fā mai oia ia Kepha, ’e, i muri mai, i te tino ahuru ma piti ra. ’E muri a’era hoi, ua fā mai oia i te hoe pupu taeae i hau i te pae hanere, te ora noa nei ā te rahiraa o taua feia ra, ua taoto rā te tahi pae. ’E muri a’era hoi, ua fā mai oia ia Iakobo, ’e i muri mai, i te mau apotoro atoa. ’E, i te hopea roa, ua fā mai oia ia’u, i te fanau-hopea nei. E iti hoi au i te mau apotoro atoa ra, eita vau e au ia parau e, e apotoro, no te mea ua hamani ino vau i te Etaretia a te Atua. No te karatia a te Atua i roaa mai ai ia’u tō’u toroa apotoro, ’e aita tāna karatia i vai faufaa ore noa i roto ia’u. E rahi hoi tā’u ohipa i rave i ta ratou atoa ra. E ere rā vau, o te karatia rā a te Atua i roto ia’u ra. E teienei, o vau tei a’o ra, o vau ïa ; o ratou ra, o ratou ïa ; o te reira rā ta matou i a’o, ’e o te reira hoi ta outou i faaroo. - O te Parau ïa a te Atua.

E aore râ, taioraa haapotohia :

A taio tatou i te epitore matamua a Paulo peata i to Korinetia (15, 3-8.11)

Ua tuu atu hoi au ia outou, i mua roa, i tei tuuhia mai na ia’u : ua pohe te Kirito no ta ratou mau hara, mai tei papaihia ra. Ua hunahia oia, ua tiafaahou oia i te toru o te mahana, mai te au i tei papaihia ra. Ua fā mai oia ia Kepha, ’e, i muri mai, i te tino ahuru ma piti ra. ’E muri a’era hoi, ua fā mai oia i te hoe pupu taeae i hau i te pae hanere, te ora noa nei ā te rahiraa o taua feia ra, ua taoto rā te tahi pae. ’E muri a’era hoi, ua fā mai oia ia Iakobo, ’e i muri mai, i te mau apotoro atoa. ’E, i te hopea roa, ua fā mai oia ia’u, i te fanau-hopea nei. E teienei, o vau tei a’o ra, o vau ïa ; o ratou ra, o ratou ïa ; o te reira rā ta matou i a’o, ’e o te reira hoi ta outou i faaroo. - O te Parau ïa a te Atua.

ALLELUIA (Mt 4, 19)

Ua parau atura oia ia raua te Fatu : « A pee mai ia’u, e faariro vau ia orua ei ravaai taata. »

A taio tatou i te Evanelia a Luka peata (5, 1-11)

I taua anotau ra, te ti’a noa ra Iesu i pihai iho i te roto i Genesareta, ’e te nene’i noa mai ra te hoe tiaa rahi taata iana ra e faaroo i te parau a te Atua. Hio atura oia i na poti e piti i te vai-noa-raa i te iti roto. Ua pou mai te feia ravaai i uta, e uhi i ta ratou ’upe’a. Ta’uma a’era oia i nia i te hoe o na poti ra, i to Simona ra, ’e ua ani atura iana e tute ’ē i tai rii atu. Parahi ihora oia ’e haapii atura i te tiaa rahi, mai nia atu i taua poti ra. ’E oti a’era tana paraparauraa, ua na ō atura oia ia Simona : « Hō atu i te vahi moana, ’e a tuu i ta outou ’upe’a, ia noaa ta outou i’a. » Ua pahono maira Simona : « E te Fatu e, i ha anoa na matou e ao roa a’enei te ru’i, ’e ore roa i noaa ; no ta oe rā parau, e tuu vau i te ’upe’a. » Na reira ihora ratou, ’e ua ati maira ia ratou te i’a e rave rahi, ’e motumotu ihora ta ratou ’upe’a. Ua tapare atura ratou i to ratou mau hoa i nia i te tahi pahi, ia haere atoa mai e tauturu ia ratou. Haere mai ratou, ’e ua faaï ihora i na poti e piti ra e fatata roa a’era i te tomo. ’E, ia hio ihora Simona i te reira, tuturi ihora oia i raro, i te pae avae o Iesu, ’e ua na ō atura : « E haere ’ē atu oe ia’u, e te Fatu e, e taata hara hoi au. » Ua roohia hoi oia i te hauriri’a ’e tōna mau hoa atoa, i teie hāro’a rahi i roaa mai ia ratou. Oia atoa hoi Iakobo raua o Ioane, na tamarii a Zebedaio ra, o tei amui atoa mai ia Simona. Ua parau atura ra Iesu ia Simona : « Eiaha oe e mata’u, mai teie atu nei, e taata ta oe noaa. » Ua faahoi maira ratou i to ratou pu’e poti i tatahi, faarue ihora i te mau mea atoa, ’e ua pee maira ia Iesu. - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.