7e dimanche T.O.

DOMINIKA 7 NO TE TAU NOA

A taio tatou i te puta hoe no te mau Arii (26, 2.7-9.12-13.22-23)

I te mau mahana ra, ua tia aera Saula i nia, haere atura i raro i te medebara ra i Zipha, e na taata i maiti hia e toru atoa tauatini no Iseraela i muri iana, ei imi atu ia Davida i te medebara ra i Zipha. Ua haere ihora Davida raua o Abisai iō te taata i te po ra, e ua ite raua ia Saula i te taravaraa e te taoto noa raa i roto i te fare auta, e te patia noa hia ra tana mahae i raro i te repo, i te pae upoo ra ; e te taoto noa ra hoi Abinera e te taata’toa e ati noa’e iana ra. Ua naō aera Abisai ia Davida : « Ua tuu mai te Atua i to enemi i roto i to rima i teienei mahana ; no reira’tura e patia vau iana i te mahae, e ia pipiha roa i raro i te repo, e ore e titau hia ia taipiti hia. » Ua parau maira Davida ia Abisai : « Eiaha roa oe e taparahi iana, o vai ïa hoi taata te ore e hara a faatoro ai i tona rima i nia i tei faatahinu hia e te Fatu ra ? » Ua rave ihora Davida i te mahae e te aua pape i te pae upoo o Saula ra, e ua haere ihora raua ; e aita roa tahi i hio, aore i ite, e aita i ara noa’e ; area ua taoto anae outou atoa, ua haamairi hoi te Fatu i te varea taoto rahi i nia ia ratou ra. E ia tae Davida i te tahi pae ra, ua tia noa maira oia i nia i te tupuai moua, i te vahi atea, e area rahi hoi te i ropu ia ratou ra. Ua pahono maira Davida, naō maira : « Inaha, teie te mahae o te arii ra ; a haere mai te hoe o te mau tavini o te arii, e a rave atu. E horoa hoi te Fatu i te taata’toa mai te au i tana parautia e tona haapao maitai ; ua tuu mai hoi te Fatu ia oe i teienei mahana i roto i ta’u rima, e aore au i faatoro i ta’u rima i tei faatahinu hia e te Fatu ra. »   - O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 102, 1-2, 3-4, 8.10, 12-13

E haamaitai i te Fatu, e ta’u varua e.
E to roto atoa ia’u nei, e haamaitai ïa i tona ioa moâ,
e haamaitai i te Fatu, e ta’u varua e,
e eiaha te hoè maitai ana i horoa maira ia aramoina ia oe na.

O tei faaore i ta oe atoa na mau hapa,
e tei faaora i ta oe atoa na mau mai :
o tei faaora ia oe i te pohe,
o tei faakorona ia oe i te here e te aroha.

E hamani maitai e e aroha te Fatu,
e ore e riri vave, ua î i te here.
Aore oia e tahoo mai ia au i ta tatou mau hara
E aore hoi e faautua mai ia tatou e ia faito i ta tatou mau ino.

Mai te hitia o te râ i atea i te tooa o te râ ra,
mai te reira tona faaatearaa i ta tatou mau hara ia tatou nei.
Mai te here o te metua i tana ra mau tamarii,
o to te Fatu ïa here i te feia i mataû iana ra.

A taio tatou i te epitore matamua a Paulo peata i to Korinetia (15, 45-49)

E au mau taeae e, mai tei papaihia ra : E tino ora te taata matamua ra o Adamu, area te Adamu hopea, e varua faaora ïa. E ere rā te tino varua tei na mua mai, o te tino animala rā, ’e, i muri mai, te tino varua. No roto mai te taata matamua i te repo,’e no reira, e repo te taata matamua, area te piti o te taata, no te ra’i mai oia. Te huru o te taata matamua no te repo mai, o te huru atoa ïa o te mau taata atoa no te repo mai ; te huru o te taata no te ra’i, o te reira atoa ïa te huru o te taata e tae i te ra’i. ’E mai te hohoa o te taata no te repo mai i vai noa i nia ia tatou, oia atoa te hohoa o te taata no te rai’ mai, e riro ïa ei hohoa no tatou. - O te Parau ïa a te Atua.

ALLELUIA (cf. Ioa 13, 34)

Ua parau atura oia ia raua te Fatu : E faauearaa api ta te Fatu i vaiho mai ia tatou : « E here outou ia outou iho, mai ia’u i here atu ia outou na. »

A taio tatou i te Evanelia a Luka peata (6, 27-38)

I taua anotau ra, ua parau atura oia Iesu i te ti’a’a rahi : « Teie rā tā’u parau ia outou e faaroo mai na : a haere atu i to outou mau enemi, a hamani maitai i te feia e riri mai ia outou. A haamaitai atu i tei tuhi mai ia outou, a pure no te feia e hamani ino mai ia outou. Ta outou hinaaro e, ia na reira mai te taata ia outou, ia na reira atoa ïa outou ia ratou. O te feia anae e here mai ia outou ta outou ā e here atu, e aha ïa outou e tiai ai i te aau mehara ? E na reira atoa hoi te feia hara i tei here mai ia ratou. ’E, o te feia anae e hamani maitai mai ia outou ta outou e hamani maitai atu, e aha ïa outou e tiai ai i te aau mehara ? E na reira atoa hoi te feia hara. Ia papa’i mai te hoe taata i to pāpāri’a ra, e fariu atoa atu i te tahi pāpāri’a. Ia rave mai te tahi taata i  tō ahu pû ra, e tuu noa oe iana ia rave atoa mai i tō aho oomo. E horoa atu oe i te taata atoa e ani mai ; ’e ia rave te tahi i ta oe taoa, eiaha e titau faahou atu. ’E, o te feia anae ta outou e manao e, e faahoi mai ratou, ta outou e horoa tarahu ra, e aha ïa outou e tiai ai i te aau mehara ? E horoa tarahu atoa hoi te feia hara i te feia hara, ia faahoi mai te moni ti’a. E here ra outou i to outou mau enemi, e hamani maitai atu ’e e horoa tarahu atu, ma te tiai ore i te faahoiraa mai. E utua rahi ïa ta outou, ’e e parauhia outou i te tamarii na te Atua teitei : e hamani maitai hoi oia i te feia aau mehara ore ’e te feia iino. Ei aau aroha to outou, no te mea e aau aroha atoa to outou Metua. Eiaha outou e haava atu, eita atoa ïa outou e haavahia mai ; eiaha outou e faahapa atu, eita atoa ïa outou e faahapahia mai ; e faaore atu i ta vetahi ’ē ra hara, e faaore-atoa-hia mai ïa ta outou. A horoa atu, e horoa-atoa-hia mai ïa ta outou. O te hoe faito maitai, o tei nene’ihia ’e i ueuehia e manii noa atu, te niniihia mai i roto i to outou ahu. O te faito hoi ta outou e rave ia faito, o taua faito ra ā te ravehia no outou. » - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.