Jeudi Saint - soir : Cène

MAHANA MAHA MO'A

I te pô :

OROA NO TE FAATIARAAHIA TE EUHARI

A taio tatou i te puta Exodo (12, 1-8.11-14)

Ua parau atoa maira te Fatu ia Mose raua o Aarona i te fenua ra i Aiphiti : « Teienei marama ei marama matamua ïa no outou ; ei marama matamua teie i te mau marama’toa o te matahiti. E parau atu orua i te amuiraa o te mau tamarii a Iseraela, e naô atu orua ia ratou : ia tae i te rui ahuru aore o teie marama, e rave te taata’toa i te hoe fanaua mamoe, hoe utuafare, hoe fanaua mamoe, hoe fare, hoe fanaua mamoe. E ia iti râ to te hoe utuafare taata ia pau ia ratou te hoe fanaua mamoe, e tii atu i te taata tupu o te utuafare i tapiri mai i tana, ia navai te taata e pau ai taua fanaua ra ia amu. Ei fanaua mamoe viivii ore, ei oni, ei fanaua matahiti hoe ; e aore ra ei fanaua puaaniho te rave mai te au i tei faaite hia mai ra. E tapea maite i te reira e ia tae noa’tura i te ahuru ma maha o te mahana no teienei marama, e na te amuiraa taatoa o te mau tamarii a Iseraela e tupai i te ahiahi ra. E rave hoi ratou i te toto, a parai ai i nia pou uputa e te tea i nia’e, i te mau fare e amu ai ratou i te reira. E amu ratou i taua rui ra, i te maâ tunu paa hia i te auahi, e ma te pane faahopue ore hia e ma te pota maramara ra. Mai teie hoi ta outou amuraa’tu i te reira : ia tatua hia to outou tauupu, ia tamâ hia to outou na avae, ma te raau turutootoo i to outou rima, e faaoioi i te amu, no te mea o te Pasa a te Fatu. E i taua rui ra, na rotopu i te fenua Aiphiti au i te haere, e na’u ïa e tairi i te mau matahiapo atoa te fenua Aiphiti, ta te taata e ta te puaâ, e e faautua’tu au i te mau atua a to Aiphiti ra ; o vau, o te Fatu. Ei tapao taua toto ra e ite ai au ia outou i te mau fare i faaea hia’i e outou ; e hio vau i taua toto ra, e haere au na roto ia outou ; e ore roa te ati pohe e mairi mai i nia ia outou na, a tairi ai au i te fenua o Aiphiti. Ei haamanaoraa no outou teienei mahana, e e haapao outou i te reira ei mahana oroa rahi i te Fatu e hope roa to outou mau ui atoa ra ; ei haapaoraa tamau ïa te reira. - O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 115, 3-4, 6-7ac, 8.10

Nahea ra vau e faahoona’i i te Fatu
i te maitai atoa tana i tuu mai ia’u nei ?
E faateitei au i te aua o te ora,
ma te tiaoro i te ioa o te Fatu.

E mea taoa i te aro o te Fatu
te poheraa o tona ra feia moâ.
Aue ! e te Fatu e, o vau nei hoi to tavini,
te tatara nei oe i ta’u mau taai.

E tupu atu vau i te tutia haamaitai ia oe,
ma te tiaoro i te ioa o te Fatu ;
e faatupu vau i ta’u mau euhe i te Fatu,
e ia tia mai tona nunaa.

A taio tatou i te epitore matamua a Paulo peata i to Korinetia (11, 23-26)

E au mau taeae e,ua tuuhia mai hoi ia’u, no ō mai i te Fatu ra, te parau tā’u i tuu atu ia outou : i te ru’i i haavarehia ai oia, ua rave ihora te Fatu ra o Iesu i te pāne, ua haamaitai atura oia i te Atua, ’e ua vavahi ihora i taua pāne ra, na ō atura : o ta’u tino teie, o te horoahia nei no outou. E na reira outou ei haamanaoraa ia’u. Ua na reira atoa oia i te au’a, i muri a’e i te amuraa māa, na ō atura : Teie nei au’a, o te Faufaa api ïa i tō’u nei toto. E na reira outou i te mau taime atoa e inu ai outou i te reira ei haamanaoraa ia’u. I te mau taime atoa hoi e amu ai outou i teie pāne ’e e inu ai i teie nei au’a, e faaite ïa outou i te poheraa o te Fatu e tae noa mai ai oia ra. - O te Parau ïa a te Atua.

IRAVA I MUA I TE EVANELIA (cf. Ioa 13, 34)

Ei hanahana e ia aruehia oe, e te Fatu e Iesu e !
Ua parau atura oia ia raua te Fatu : E faaueraa api tā’u e faaue nei ia outou : « A here outou ia outou iho mai ia’u i here atu ia outou na. »
Ei hanahana e ia aruehia oe, e te Fatu e Iesu e !

A taio tatou i te Evanelia a Ioane peata (13, 1-15)

Hou te hora i te Pāsa ra, ite a’era Iesu e, ua tae i tōna hora e haere ai oia mai teie atu nei ao i te Metua ra, oia i here i tōna mau taata i te ao nei, here atura oia ia ratou e tae roa atura i te hopea. ’E, i roto i te hoe amuraa māa, (ua faatupu ’ē na ïa te diabolo i te opuaraa e haavare iana i roto i te mafatu o Iuda a Simona Isakariota) ’e no te mea ua ite oia e, ua hope te mau mea atoa i te tuuhia mai i roto i tana rima e te Metua ra, i te mea atoa hoi no ō mai oia i te Metua ’e te hoi atu ra oia i te Atua ra, ti’a a’era oia i nia, iriti a’era i tōna iho mau ahu, rave ihora i te tahi ahu ’ē, ’e ua pareu maira iana i taua ahu ra. Ninii ihora oia i te pape i roto i te hoe farii, ’e ua haamata atura i te horoi i te avae o tana mau pipi ’e i te tamarō i te ahu tāna i pareu mai. ’E, tae atura ia Simona Petero, ua parau maira oia iana : « E te Fatu, na oe e horoi mai i ta’u avae ? » Ua pahono atura Iesu iana : « Aita i taa ia oe te ohipa tā’u e rave nei i tenāna,   a muri a’e e taa ai ia oe. » Ua parau mai Petero iana : « E ore oe e horoi mai i ta’u avae e a muri noa atu ! » Ua pahono atura Iesu iana : « Ia ore au e horoi i tō avae, eita oe e taoahia ’e o vau atoa ra. » Ua pahono maira Simono Petero iana :« E te Fatu, eiaha ta’u avae anae, o ta’u rima atoa rā ’e ta’u upoo ! » Ua parau atura Iesu iana : « O tei hopu i te pape ra, eiaha oia ia horoi faahou iana iho, ua mā roa hoi oia. ’E ua mā outou, eiaha rā outou atoa. » Ua ite hoi oia na vai oia e haavare, i parau ai oia e : « aita outou atoa i mā. » ’E, oti a’era to ratou avae i te horoihia e ana, ua ahu faahou ihora oia i tōna ahu, ’e ua parahi ihora i nia i te amuraa māa, ’e ua parau atura oia ia ratou : « Ua taa anei ia outou te auraa o te ohipa tā’u i rave iho nei ia outou ? Te parau mai nei hoi outou ia’u : E te Orometua, e te Fatu, ’e ua tano ta outou parau, oia mau ā hoi au nei.Ua horoi ’unā hoi au, o vau te Orometua ’e te Fatu, i to outou avae, ia horoi atoa outou i to outou avae te tahi i te tahi e ti’a ai. Ua faaite au ia outou i te hioraa, ’e o tā’u i rave iho nei ia outou,ia na reira atoa outou. » - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.