Noël - Messe du jour

25 no TITEMA

TE FANAURAA HIA O TE FATU

Oro’a hanahana

I TE PURE TUTIA I TE AO

A taio tatou i te puta a Isaïa peropheta (52, 7-10)

E aha hoi te nehenehe o te avae, i nia i te moua, o tei faaite mai e tei aô mai i te hau : o tei faaite mai i te parau maitai, e tei aô mai i te ora, i te naôraa’tu ia Siona e : Te i to Atua ra te hau. Teie te reo o te feia hiopoa : e faateitei ratou i te reo, e amui ratou i te haamaitairaa ; no te mea e hio hoi ratou, e mata e e mata, ia faafariu mai te Fatu ia Siona. A oâoâ, e a amui i te arueraa, e te mau vahi ano no Ierusalema e ; ua haamahanahana hoi te Fatu i tona nunaa, e ua hoo faahou mai ia Ierusalema. Ua faanehenehe te Fatu i tona rima moâ i te mata o te mau etene atoa ra, e e ite te mau hopea’toa o te fenua ra i te ora o to tatou Atua. - O te Parau ïa a te Atua.

SALAMO 97 (98.), 1, 2-3ab, 3cd-4, 5-6

A himene i te Fatu ra i te himene api,
e mau mea taa è hoi tana i rave,
na tona iho rima atau, et tona rima moâ
i faaora iana.

Ua faaite mai te Fatu i te ora nana,
ua heheu oia i tana parautia i mua i te aro o te mau etene ra,
tona aroha et tana parau mau tei manao hia e ana
i te utuafare o Iseraela ra.

Ua ite te mau hopea’toa o te fenua nei
i te ora a to tatou Atua.
Ia pinai te haamaitai i te Fatu e ati noa’e te fenua,
a himene, e a oua i te oâoâ !

A himene i te Fatu ra ma te kitara,
ma te kinura e ma te reo nabala ;
ma te pu, e ma te oto o te pu tara
ia haruru te reo oâoâ i mua i te Fatu to tatou arii.

A taio tatou i te epitore i te mau Hebera (1, 1-6)

I mutaa iho ra, ua parau mai te Atua i to tatou hui metua na roto i te mau peropheta ; e rave rahi te parauraa mai ’e ua rau hoi te huru. I teie rā mau mahana hopea nei, ua parau mai oia ia tatou na roto i te Tamaiti tāna i faariro ei ōno faufaa no te mau mea atoa, ’e na roto hoi iana tōna poieteraa i te ao taatoa nei. O taua Tamaiti ra te anaana o tōna ra hanahana ’e te hohoa mau o tōna ra iho, ’e te amo nei oia i te mau mea atoa ra i te mana o tāna parau. I muri a’e i tōna tamāraa i te mau hara, ua parahi ihora oia i raro, i te rima atau o te marumana Atua, i te vahi teitei roa ra. Ua hau ’ē oia i te mau melahi, no te mea e i’oa taa ’ē roa i to ratou tei roaa iana ra. O vai hoi te melahi ta te Atua i parau, i te hoe mahana e : “O ta’u Tamaiti oe, ina’uanei au i fanau ai ia oe” ? E teie atoa nei parau : “E riro vau ei Metua nona, ’e oia ei Tamaiti no’u ? ” ’E, i tōna faaōraa mai i te matahiapo i te ao nei, ua na ō a’era oia : “Ia tahopu te mau melahi a te Atua i mua iana”. - O te Parau ïa a te Atua.

ALLELUIA

I teie nei mahana ua anaana te maramarama i nia i te fenua nei. E te mau nunaa o te ao atoa nei e, a tomo i roto i te maramarama o te Atua. A haere paatoa mai e haamori i te Fatu.

A taio tatou i te evanelia a Ioane peata (1, 1-18)

I vai na te Parau i te matamua ra ; i te Atua ra hoi te Parau, ’e o te Atua hoi te Parau. I te Atua ra oia i te matamua ra. Na roto iana i hamanihia ai te mau mea atoa ’e, i te mau mea atoa i hamanihia ra, aita hoe a’e i ore i hamanihia na roto iana. Tei roto iana te ora, ’e te ora, o te maramarama ïa o te taata. Te anaana nei te maramarama i roto i te pouri, aita rā te pouri i faarii atu. Ti’a maira te hoe taata i tonohia mai e te Atua, o Ioane tōna i’oa. I haere mai oia ei ite, ei faaite i te maramarama, ia arataihia te taata atoa e ana i te faaroo. E ere oia i te maramarama, ua tae mai rā oia ei ite no te maramarama. O te Parau te maramarama mau, ’e, no tōna haereraa mai i te ao nei, te haamaramarama mai nei oia i te taata atoa. I te ao nei oia, ’e na roto iana te ao nei i hamanihia ai,   aita rā to te ao nei i ite iana. I haere mai oia io na iho ra, aita rā tōna iho mau taata i faarii atu iana. Area te feia i faarii atu iana, te feia i faaroo i tōna ra i’oa, ua hō mai oia ia ratou i te ravea e riro ai ratou ei tamarii na te Atua. Aita taua feia ra i fanauhia mai no ō mai i te toto ra ’e no ō mai i te hinaaroo o te tino nei, aita atoa i te hinaaroo o te taata nei, ua fanauhia mai rā no ō mai i te Atua. ’E ua riro mai te Parau ei taata, ’e ua puhapa mai io tatou nei. ’E ua ite matou i tōna hanahana, o te hanahana no ō mai i te Atua, e au i te Tamaiti fanau tahi, o tei î i te karatia ’e i te parau mau. Te faaite nei Ioane iana na roto i tāna parau ra e : “O oia tā’u i parau ra e : O te haere mai i muri iho ia’u, e riro ïa i mua ia’u, o mua ā hoi oia ia’u.” Oia mau, no ō mai i tōna î, ua noaa mai ia tatou nei tera karatia i nia i tera karatia. Ua horoahia mai hoi te ture na roto ia Mose, area te karatia ’e te parau mau, ua tae mai ïa na roto ia Iesu-Kirito. Aore e taata i ite i te Atua, na te Atua fanau tahi i roto i te Metua ra, nana i faaite mai iana. - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.

E aore ra, taioraa haapotohia :

I vai na te Parau i te matamua ra ; i te Atua ra hoi te Parau, ’e o te Atua hoi te Parau. I te Atua ra oia i te matamua ra. Na roto iana i hamanihia ai te mau mea atoa ’e, i te mau mea atoa i hamanihia ra, aita hoe a’e i ore i hamanihia na roto iana. Tei roto iana te ora, ’e te ora, o te maramarama ïa o te taata. Te anaana nei te maramarama i roto i te pouri, aita rā te pouri i faarii atu. O te Parau te maramarama mau, ’e, no tōna haereraa mai i te ao nei, te haamaramarama mai nei oia i te taata atoa. I te ao nei oia, ’e na roto iana te ao nei i hamanihia ai, aita rā to te ao nei i ite iana. I haere mai oia io na iho ra, aita rā tōna iho mau taata i faarii atu iana. Area te feia i faarii atu iana, te feia i faaroo i tōna ra i’oa, ua hō mai oia ia ratou i te ravea e riro ai ratou ei tamarii na te Atua. Aita taua feia ra i fanauhia mai no ō mai i te toto ra ’e no ō mai i te hinaaroo o te tino nei, aita atoa i te hinaaroo o te taata nei, ua fanauhia mai rā no ō mai i te Atua. ’E ua riro mai te Parau ei taata, ’e ua puhapa mai io tatou nei. ’E ua ite matou i tōna hanahana, o te hanahana no ō mai i te Atua, e au i te Tamaiti fanau tahi, o tei î i te karatia ’e i te parau mau. - Haapopou tatou i te Parau a te Atua.